Predsjednik Univerziteta, muftija Muamer Zukorilić 10. juna 2014. g. održao je predavanje na temu „Jezička kultura i intelektualnost“ u okviru manifestacije „Dani bosanskog jezika“ koju u saradnji sa Internacionalnim univerzitetom u Novom Pazaru organizira Bošnjačka kulturna zajednica.

U prepunoj sali Internacionalnog Univerziteta muftija Zukorlić je svoje predavanje otpočeo čuvenom narodnom izrekom koja se pripisuje Sokratu: „Progovori da vidim ko si“ aludirajući na značaj riječi-govora kao fenomena koji je dat jedino ljudskoj vrsti. „Izraz u riječi otkriva kakav je čovjek, kako je vaspitan, obrazovan, odgajan. Individualni identitet svake ličnosti predstavlja se govorom“

Muftija je ukazao da je prvo znanje koje je Allah  dao čovjeku  znanje o imenima stvari, o imenovanju stvari. Zato je od izuzetne važnosti kako imenujemo svoje vrijednosti. Ne smijemo dozvoliti da nam oni najjači, imperije nameću svoje vrijednosti, jer svaka nova vrijednost koja nam se pokušava nametnuti predstavlja opasnost po naš identitet, ona nas udaljava od našeg prvobitnog bića.

Fin, lijep govor, ljepota izraza je nezaobilazni put istine do onoga do koga treba da dođe. Zato svaki čovjek koji saopštava istinu od alima do profesora je na važnom civilizacijskom zadatku. Obrazovanje i prosvjeta su mnogo više od posla – to je misija, uloga, emanet. Djeca se ugledaju na svoje učiteljice, profesore i oni su dužni da im prenesu znanje i ljepotu govora.

Predsjednik Univerziteta, muftija Muamer Zukorlić naglašava da su muslimani prvi prepoznali vrijednost obrazovanja i da su prvi načinili revoluciju obrazovanja. Nakon završetka Bitke na Bedru muslimani su zarobili veliki broj neprijateljskih vojnika. Kada su počeli pregovori neprijatelji su ponudili Muhamedu a.s. veliku količinu blaga u zamjenu za zarobljenike. Muhamed a.s. je odbio blago i rekao da svaki zarobljenik koji nauči deset muslimana čitati i pisati biće oslobođen. Muslimani su tada odabrali najvrjednije blago – obrazovanje. To je bio historijski potez i velika revolucija obrazovanja koje je do tada bilo dostupno samo najbogatijima.

U našem slučaju poznata je činjenica da su bosanski jezik kao i standardni jezici Srba, Hrvata i Crnogoraca nastali na prostoru od Trebinja do Sjenice. I nije slučajno da je taj prostor kroz historiju mnogo puta napadan.

Veći dio Sandžaka pripada čistom, standardizovanom bosanskom jeziku, ali je otežavajuća okolnost da je ovaj narod cijelo jedno stoljeće bio ugnjetavan i prisiljavan da govori ekavicom. Bosanski jezik je jedini jezik u historiji koji je zabranjen dekretom jedne države – Austrougarske 1907. godine. Ono što nisu mogli uništiti oni su prisvajali, takav je slučaj sa Hasanaginicom. Bošnjaci imaju najoriginalniju kulturnu baštinu na Balkanu.

To što su režimi i razni sistemi činili u prošlosti strašan je zločin. Laž je srž tog nasilja, skrivanje i prećutkivanje istinitih činjenica, falsifikovanje historijskih događaja, „otimanje“ kulturnog blaga i umotvorina od Bošnjčkog naroda, i pripisivanje istih svom narodu, naročito kada se radi o Bosanskom jeziku i riječima. Svime time briše se identitet Bošnjaka iz njihovih glava i svijesti, mijenja im se originalna kulturno-duhovna matrica lažnom, pa time čak i način poimanja i doživljavanja stvarnosti i svoje uloge u njoj. Briše se historijski tok i kontinuitet, nastaje amnezija i „gubitak pamćenja“ kod novijih i novijih generacija, nastaje prekid, „kratak spoj“ u svijesti i biću naroda.  To je bio programski pokušaj asimiliranja Bošnjačkog naroda.

Ali stvari se mijenjaju.

Intelektualna elita je najbolja slika šta je jedan narod i u pozitivnom i u negativnom smislu. Na osnovu kvaliteta elite možemo procijeniti kvalitet naroda. Zbog toga mi moramo stvarati novu elitu. Naša budućnost je nova intelektualna elita, a Internacionalani Univerzitet je najveća fabrika za stvaranje slobodoumne visokoobrazovane elite. Ta nova generacija koja je u nastajanju zajedno sa svima nama ispravit će uz Božiji pomoć sve greške prošlosti, uklonit će zamke zulmućara i ponijeti bajrak slobode.

Na kraju tribine prisutni su postavljali pitanja uvaženom muftiji Zukorlić na koja je on rado odgovarao.

GALERIJA